Kulturna baština čuva se u narodnim običajima, sakralnim objektima i arheološkim ostatcima te etno manifestacijama. Narodni običaji vezani su uglavnom uz vjerska događanja.
Posebnost mjesta su brojne aktivne skule tj. bratovštine i sestrinstva. Svaka skula ima svoj barjak koji se nosi u procesijama na dan sveca, zaštitnika određene bratovštine. Bratstvo po skuli prenosi se s oca na sina tj. s djeda na unuka, a sestrinstvo po skuli sa svekrve na nevjestu. Skule su nastale iz potrebe međusobne pomoći i u tradiciji kršćanskoga bratstva i uzajamnosti.
Muške bratovštine su: Skula sv. Roka, Skula sv. Ivana, Skula sv. Juštine i Skula duša u čistilištu, a ženske: Skula scrce Marijino, Skula srce Isusovo, Skula Gospa od Ružarija, Skula sv. Lucije.
Svako mjesto ima vjersku feštu koja se obilježava od davnina. Prilika je to ugostiti i počastiti rodbinu, prijatelje i svakog gosta toga dana.
U Pakoštanima – fešta Uzašašća Gospodinova tj. Križi ili Spasovo, obilježava se 40 dana nakon Uskrsa.
U Dragama je fešta Svetog Ante, obilježava se 13. lipnja.
U Vrani su fešte Sveta Nediljica, obilježava se prve nedjelje u srpnju, i fešta Svetog Mihovila koja se obilježava 29. rujna.
Na Vrgadi je fešta Svete Trojice, obilježava se ovisno o Uskrsu.
Crkvine su arheološki lokalitet na području Parka prirode Vransko jezero na kojemu su pronađene iskopine crkve Sv. Marije (oko 800.te godine za vrijeme kneza Branimira). Lokalitet se nalazi uz cestu koja void od Pakoštana prema Vrani.
Zavjetno je svetište u Vrani posvećeno ranokršćanskoj mučenici sv. Nediljici. Blagdan sv. Nediljice slavi se prve nedjelje u srpnju kada brojni vjernici hodoćaste i zavjetuju se svetoj Nediljici.
Srednjovjekovna je to utvrda, ostaci starog grada Vrane, koja je od 11. do 14. st. bila sjedište velike crkvene i svjetovne moći pa se u njoj čuvala hrvatska kraljevska kruna i ostale dragocjenosti. Lokalitet se nalazi u blizini Maškovića hana. Posjet Gradini omogućit će vam da postanete, bar na trenutak dio prošlosti na ostatcima gotičke crkve svete Katarine i glavne obrambene kule ove utvrde.
Han Jusufa Maškovića, građen kao ljetnikovac i rezidencija zapovjednika turske vojske,najveći je spomenik turskoga graditeljstva u Hrvatskoj i najzapadnija građevina osmanlijske arhitekture na tlu nekadašnjeg turskog carstva. Sredstvima Europske unije han je obnovljen pa danas ispunjava prvotnu namjenu (14 soba, 2 apartmana, recepcija, restoran, suvenirnica, upravna zgrada, muzej, čak i 1 wellness…).
Prvih 100.godina slavila je 2006.godine. Trobrodna je crkva sagrađena na ostatcima stare crkve. Ima šest oltara. Na glavnom oltaru je veličanstvena oltarna slika Uzašašće i svetohranište. Blagdan Uzašašća gospodinova slavi se 40 dana nakon Uskrsa, a u Pakoštanima je toga dana mjesna fešta.
Nalazi se na istoimenom otočiću. Sagrađena je 1794. godine na ostatcima stare crkve uz koju je staro groblje. U crkvi se misa slavi dva puta godišnje (Svi Sveti, Sveta Justina), a ljeti je ckvica dio kulise kulturnim događanjima.
Crkva je iz 9. st., a nalazi se na mjesnom groblju u uvali Pocrikva. Legenda kaže da je more na tom mjestu iznjedrilo drveni kip sv. Andrije, koji je bio bizantski svetac, pa su Vrgadini svecu u čast podigli crkvicu, a kip postavili na oltar. Sveti Andrija i danas je zaštitnik ribara na Vrgadi.
Jedina je u potpunosti sačuvana građevina u Kontovu palacu (ljetnikovac obitelji Damiani). U kapelici se nalazi slika Gospe s Djetetom uz koju je vezana legenda o moćima Majke Božje. Naime, konte Damiani je s obitelji pokušao otići s Vrgade noseći sliku sa sobom. Snažna bura ga je dva puta spriječila, a tek treći put, kad je sliku ostavio u crkvi, uspio je napustiti otok.
Potopljeni brod (galija) iz antičkog doba nalazi se uz otočić Babuljaš. Svjedok je daleke prošlosti Pakoštana i tadašnjeg načina življenja. Pretpostavlja se da je brod bio dug 20 –ak metara i da su nalazi s područja sjeverne Afrike. Među nalazima prevladavaju amfore za maslinovo ulje i riblje prerađevine te luksuzno posuđe.