Kulturna baština

Kulturna baština čuva se u narodnim običajima, sakralnim objektima i arheološkim ostatcima te etno manifestacijama. Narodni običaji vezani su uglavnom uz vjerska događanja.

Posebnost mjesta su brojne aktivne skule tj. bratovštine i sestrinstva. Svaka skula ima svoj barjak koji se nosi u procesijama na dan sveca, zaštitnika određene bratovštine. Bratstvo po skuli prenosi se s oca na sina tj. s djeda na unuka, a sestrinstvo po skuli sa svekrve na nevjestu. Skule su nastale iz potrebe međusobne pomoći i u tradiciji kršćanskoga bratstva i uzajamnosti.

Muške bratovštine su: Skula sv. Roka, Skula sv. Ivana, Skula sv. Juštine i Skula duša u čistilištu, a ženske: Skula scrce Marijino, Skula srce Isusovo, Skula Gospa od Ružarija, Skula sv. Lucije.

Svako mjesto ima vjersku feštu koja se obilježava od davnina. Prilika je to ugostiti i počastiti rodbinu, prijatelje i svakog gosta toga dana.
U Pakoštanima – fešta Uzašašća Gospodinova tj. Križi ili Spasovo, obilježava se 40 dana nakon Uskrsa.
U Dragama je fešta Svetog Ante, obilježava se 13. lipnja.
U Vrani su fešte Sveta Nediljica, obilježava se prve nedjelje u srpnju, i fešta Svetog Mihovila koja se obilježava 29. rujna.
Na Vrgadi je fešta Svete Trojice, obilježava se ovisno o Uskrsu.

 

FOTOGRAFIJE PAKOŠKE PROŠLOSTI

Pakoška foto-povijest počinje u 1. polovici 20. st. i vjerodostojno ilustrira život mjesta. Nastavlja se fotografijama iz 2. polovice 20.st. i prikazuje mjesto i ljude kroz razvoj i utjecaj suvremenosti na život u mjestu.